
We kindly inform you that, as long as the subject affiliation of our 300.000+ articles is in progress, you might get unsufficient or no results on your third level or second level search. In this case, please broaden your search criteria.
The author, P. Gabé, has been deputy of the Baltchik region (Dobrouja) and land-owner in the region. The booklet has been published in Sofia in 1925 by »Imprimerie P. Glouchkoff«
More...
Italija je opet u recesiji i sve bliža deflaciji; nemačka ekonomija opada a francuska stagnira. Britanija beleži rekordnu stopu zaposlenosti ali su joj realne zarade u sunovratu. Samo Sjedinjene Države – koje su se upustile u ogromna zaduživanja, restruktuirale banke i naštampale svu silu para – uživaju u nečemu nalik održivom oporavku, ali i to se održava samo na obećanju da će centralna banka stimulisati ekonomiju do u beskraj.
More...
Svaki put kada se govori o obnovi pominje se Maršalov plan. Više motivaciono, da se kaže da se može ako se hoće. Tako je neko rekao kako je Amerika obnovila Evropu, pa je sada red da obnovi sebe. Opet, u Evropi, poziv da se napravi Maršalov plan za Evropu trebalo bi, veruje se, da naiđe na pozitivan odziv posebno u zemljama kao što je Nemačka, koje su imale koristi od Maršalovog plana. Šta je bio taj Plan, a šta bi mogao da bude u današnjim okolnostima?
More...
Šta možemo reći o očekivanom uticaju pandemije na globalnu distribuciju dohotka? Još je teško iznositi utemeljene tvrdnje, jer ne znamo koliko će pandemija trajati, koliko će zemalja biti pogođeno, koliko ljudi će umreti i šta će se dogoditi sa socijalnim tkivom našeg društva. O tome ne znamo ništa. Veći deo onoga u šta smo danas uvereni sutra se može pokazati kao pogrešno. Koliko ćemo biti upravu više je stvar sreće nego znanja. Ali u ovakvim kriznim situacijama sreća je važan faktor…
More...
Nije povoljno po Srbiju porediti je sa drugim jugoslovenskim državama. Čudno je zapravo da to nije nesporno. No, dobro. Kao što se vidi u Tabeli 1 u čitavom jugoslovenskom periodu posle Drugog svetskog rata, srpska je privreda bila veća od svih drugih u zajedničkoj zemlji i svakako i od hrvatske. Ovo zato što je srpski, bez Kosova, ukupni proizvod (kako god da se računa: društveni proizvod, domaći proizvod, nacionalni dohodak) po glavi stanovnika bio iznad 50 posto slovenačkog i oko 80 posto hrvatskog, dok je u Srbiji bez Kosova bilo 60 do 70 posto više stanovnika nego u Hrvatskoj (i od tri i po do četiri puta više nego u Sloveniji).
More...